Kognitivne sposobnosti i kako ih možemo poboljšati
Pad kognitivnih sposobnosti i kako ih možemo poboljšati
Mozak je najsloženiji sustav našeg tijela i naš najaktivniji organ. Neprekidno usklađuje funkcije tijela, omogućuje nam da razmišljamo, pamtimo, stvaramo sjećanja, percipiramo našu okolinu, razgovaramo, družimo se. Obavlja važne kognitivne funkcije koje su nam nužne za stjecanje spoznaja. Aktivan je i dok smo budni i dok spavamo.
Među neke od kognitivnih funkcija ubrajamo: pamćenje, pažnju, percepciju okoline i obradu primljenih informacija, učenje, logičko zaključivanje. Kako bismo dobro i kvalitetno provodili kognitivne funkcije potreban nam je zdrav mozak.
Brojni čimbenici mogu utjecati na opadanje kognitivnih sposobnosti
Loš nutritivan status, starenje, neurološke promjene i bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti i primjena nekih lijekova. Zahtjevne mentalne situacije, loš san koji tijelu ne pruža odmor, izloženost velikom stresnom događaju ili stanja kroničnog stresa također mogu dovesti do slabljenja kognitivnih sposobnosti.
Brojna istraživanja pokazala su da starenjem opadaju mnoge kognitivne funkcije kao što su pamćenje, pažnja, percepcija. Uočeno je da pamćenje tokom odrasle dobi kontinuirano opada, ali da se vidljivi pad uočava tek u starijoj dobi. Već u dvadesetim godinama započinje kontinuirani pad brzine procesiranja, radnog pamćenja i dugoročnog pamćenja.
Kako stres utječe na pamćenje
Kada ste izloženi velikom i konstantnom stresu, vjerojatnost da postanete neorganizirani, zaboravljivi ili imate probleme s koncentracijom se povećava. Znanstvenici su uočili promjene načina na koji mozak procesuira informacije kod ljudi koji su izloženi prekomjernom stresu. Postoje dokazi da kroničan stres može drugačije umrežiti mozak.
Osobna percepcija stresnog događaja uvelike utječe na to kako će naše tijelo reagirati i koliko će se brzo oporaviti. Promjena našeg vlastitog stava prema svakodnevnim stresnim događajima može uvelike poboljšati kako se osjećamo. Izbjegavanja stresa i očekivanje da nam život nećete donijeti stresne događaje gotovo je nemoguće u modernom dobu u kojem živimo. Zato je važno poduzeti preventivne mjere da smanjimo razine stresa.
Preventivne mjere kojima možemo zaustaviti opadanja kognitivnih sposobnosti
Konzumacija nekvalitetne hrane, manjak mikronutrijenata, omega-3 masnih kiselina, određenih vitamina, minerala i aminokiselina mogu značajno utjecati na opadanje kognitivnih sposobnosti.
Ustanovljeno je da manjak cinka može dovesti do brojnih neuro-psiholoških poremećaja. Rizične skupine za koje se smatra da mogu razviti manjak vitamina i minerala su osobe starije životne dobi i odrasli srednje životne dobi koje vode stresan i zahtjevan život, te svojom prehranom ne zadovoljavaju dnevne potrebe navedenih nutrijenata.
Poznato je da vitamini B skupine imaju bitnu ulogu u metabolizmu energije neurona i glija stanica, provodljivosti živčanih impulsa, sintezi neurotransmitera poput dopamina, serotonina i GABA-e. Izborom nutritivno kvalitetnih namirnica i suplementacijom određenih vitamina, minerala i mikronutrijenata možemo znatno utjecati na svoje kognitivne funkcije i zdravlje.
Kognitivne funkcije možemo potaknuti i brojnim drugim načinima primjerice tjelesnom aktivnošću, putovanjima, druženjem, učenjem, čitanjem, enigmatikom, pa čak i igranjem određenih video igara.
Određene biljke mogu pozitivno djelovati na pamćenje, pažnju, percepciju, raspoloženje i druge kognitivne funkcije pružajući podršku i zaštitu moždanim stanicama i funkciji mozga. Poboljšavaju protok krvi i opskrbu kisikom te tako djeluju na bolji prijenos živčanih impulsa. Antioksidativnim učinkom pružaju zaštitu živčanom sustavu štiteći tako neurone od propadanja. Mogu pomoći u smanjenju mentalne iscrpljenosti i olakšati izvršavanje radnih zadataka.
